Ostvarena Teslinina vizija o gravitacionoj mašini

Nikola Tesla (1856-1943.) je objavio 1900. godine filozofski članak pod nazivom „Problem povećanja ljudske energije“ u časopisu „The Century“. Izdavačka kuća „Slavija“ iz Novog Sada, 1996. godine objavila je dvojezičnu knjigu (srpsko-englesku) sa ilustracijama i vizionarskim člankom „Problem povećanja ljudske energije“ koji čini i naslov knjige. Mnoge može iznenaditi vizija koju Tesla iznosi u poslednjem pasusu 56. strane, sa završetkom u gornjoj polovini 57. strane: „Moguće je, čak je i verovatno, da će se s vremenom otvoriti drugi izvori energije, koji su nam sada nepoznati. Možemo čak naći načina da primenjujemo takve sile kao što su magnetizam ili gravitacija za pokretanje mašina, ne koristeći druga sredstva. Takva ostvarenja, iako prilično neverovatna, nisu nemoguća. Jedan primer će najbolje dočarati ideju onoga što se nadamo da ćemo postići ali što nikada ne možmo da postignemo. Zamislite disk od nekog homogenog materijala, postavljenog savršeno tačno i doteranog da se okreće u ležištima bez trenja na horizontalnom vratilu iznad zemlje. Ovaj disk koji je, pod gornjim uslovima, savršeno izbalansiran stajao bi u svakom položaju. Sada, moguće je da bismo naučili kako da nateramo taj disk da stalno rotira i vrši rad silom gravitacije, bez ikakvog daljeg napora sa naše strane; ali savršeno je nemoguće da se disk okreće i da vrši rad bez ikakve sile spolja. Ako bi to moglo onda bi to bilo ono što se fizički označava kao mašina „perpetuum mobile“, koja sama stvara svoju pogonsku snagu. Da bi postigli da disk rotira silom gravitacije, treba samo da izmislimo jednu pregradu protiv te sile. Takvom pregradom mogli bi smo da sprečimo tu silu da ne deluje na jednu polovinu diska, a rotacija druge bi se nastavila. U najmanju ruku ne možemo da pokrenemo takvu mogućnost, dok ne budemo tačno znali prirodu sile gravitacije. Pretpostavimo da sila dolazi od jednog kretanja koje se može porediti s kretanjem vazdušne struje koja prolazi odozgo ka centru zemlje. Efekat takve struje na ove polovine diska bio bi jednak, pa disk ne bi rotirao; ali ako bi jednu polovinu čuvala ploča koja zadržava struju vazduha, tada bi se disk okretao.“ Ostvarena Teslina vizija o gravitacionoj mašini © Veljko Milković 2011. 2 Tesla je imao bezbroj izazova pa kao i mnogo toga ostaje zagonetno, možda i nedovršeno? Međutim, skoro 100 godina posle objave pomenutog članka, događaju se iznenađenja i brojne replike i analize širom sveta o gravitacionoj mašini sa pogonskim klatnom.
Zašto klatno? Pa najpre zato što je daleko efikasnije. Stostruko se duže održava u kretanju od točka, diska, zamajca… sličnih dimenzija kao klatno. Održavanjem oscilacije klatna multiplikuje se uložena energija zahvaljujući inercijalnim silama i gravitaciji.
dr Peter Lindemann (SAD): “…Time se ovo otkriće svakako svrstava među najvažnija otkrića u nauci u poslednjih 300 godina.” prof. dr Velimir Abramović: “…Dvostruki oscilator ujedno je i najbolja mehanička analogija naizmenične struje, mora se priznati, bolja od bilo koje Tesline analogije…” akademik prof. dr Bratislav Tošić: “…Može se proceniti da učešće gravitacionog potencijala u radu dvostepenog oscilatora iznosi oko 80%…” Par zar Tesla nije otvorio takvu mogućnosti u citiranom članku? U prilogu možete pogledati i gravitacione mašine Leonarda da Vinčija . „Leonardo da Vinči Gravitaciona mašina”
„Revizija zakona održanja energije ili apokalipsa”
Iste 1900. godine Tesla se zalagao za čiste energetske tehnologije i poručio da će razvoj tehnologije i nauke neminovno dovesti do ujedinjenja sveta – ali nikako ne nuklearkama i drugim prljavim tehnologijama već svuda ravnomerno raspoređenom gravitacijom. Ostvarena Teslina vizija o gravitacionoj mašini.
Gravitacione mašine i magnetmotori u formi klatna Najčešći poznati pokušaji iskorišćenja gravitacione i magnetne sile sve od srednjeg veka svodili su se u modifikovani točak, međutim poslednjih godina eksperimentalno se dokazuje superiornost klatna u odnosu na točak. 3 Pored toga zapaženo je da se klatno sa većom amplitudom brže kreće od istog klatna sa manjom amplitudom. Stoga se kod dosadašnjih modela koristila veća amplituda koja se i nije puno izučavala u naučnim krugovima. Tako se sve svodilo na pionirska istraživanja na polju pogonskog klatna sa velikom amplitudom. Kako potreba za čistom energijom raste predlažu se tri pravca istraživanja:

Коментари